Put oko svijeta

Putovanja, destinacije, smještaj...

  • Naslovnica
  • Hrvatska
    • Centralna Hrvatska
    • Dalmacija
    • Istra
    • Kvarner
    • Slavonija
  • Regija
    • Albanija
    • Bosna i Hercegovina
    • Crna Gora
    • Makedonija
    • Slovenija
    • Srbija
  • Europa
    • Austrija
    • Benelux
    • Bugarska
    • Češka
    • Cipar
    • Francuska
    • Grčka
    • Irska
    • Italija
    • Malta
    • Mađarska
    • Njemačka
    • Poljska
    • Portugal
    • Rumunjska
    • Skandinavija
    • Slovačka
    • Španjolska
    • Švicarska
    • Ukrajina
    • Velika Britanija
  • Afrika
    • Alžir
    • Egipat
    • JAR
    • Kenija
    • Maroko
    • Mauricijus
    • Sejšeli
    • Tanzanija
    • Tunis
  • Azija
    • Bliski istok
    • Indija
    • Indonezija
    • Japan
    • Kina
    • Koreja
    • Maldivi
    • Malezija
    • Nepal
    • Rusija
    • Singapur
    • Šri Lanka
    • Tajland
    • Tajvan
    • Turska
    • Vijetnam
  • Amerika
    • Argentina
    • Bolivija
    • Brazil
    • Čile
    • Ekvador
    • Jamajka
    • Kanada
    • Karibi
    • Kostarika
    • Kuba
    • Meksiko
    • Peru
    • SAD
    • Venezuela
  • Australija i Oceanija
    • Australija
    • Novi Zeland
    • Polinezija
  • Top destinacije
  • Novosti
  • Zanimljivosti
  • Lifestyle
  • Usluge
  • Agencije
  • Avio kompanije
  • Hoteli
  • Zračne luke

Split i povijesni kompleks Dioklecijanova palača

Objavljeno: 08.11.2012. Komentiraj

Najveći dalmatinski grad, Split, smješten je između rijeka Žrnovnice na istoku i Jadra na zapadu. Split je ujedno i drugi hrvatski grad po veličini. Smješten na jadranskoj obali u srednjoj Dalmaciji na Splitskom (Marjanskom) poluotoku.

Dioklecijanova palača u Splitu, Foto: Beyond silence/Wikimedia

Od uzvisina, okružuju ga u zaleđu – sa sjevera planina Mosor, sa sjeverozapada brdo Kozjak, s istoka brdo Perun, a najstarija gradska jezgra nalazi se podno brda Marjana. Splitski poluotok okružuju otoci Brač, Hvar, Šolta i Čiovo.

Ovaj je grad nastao za vrijeme cara Dioklecijana koji je 295. godine započeo s gradnjom velebne palače. U 7. stoljeću palača se pretvorila u grad kada su se tadašnji stanovnici sklonili u nju prilikom naleta Slavena i Avara.

U srednjovjekovnim latinskim ispravama grad se naziva Spalatum, a talijanska izvedenica imena je Spalato, dok prema teoriji Tome Arhiđakona ime grada je nastalo od latinske riječi za Dioklecijanovu palaču (palatium = S-palatium).

1979. godine Split je zajedno sa Dioklecijanovom palačom upisan u UNESCO-ov registar svjetske baštine. Ne zna se točno vrijeme kada je počela izgradnja palače ni tko su bili njeni graditelji, no pretpostavlja se da je to bilo davne 295. godine.

Uklesana grčka imena na palači svjedoče o tome da je određeni broj graditelja bio porijeklom iz istočnog dijela carstva. Palača je napravljena od materijala koji su u tadašnje vrijeme bili dostupni  u neposrednoj blizini Splita, pa je tako vapnenac bio dopremljen sa otoka Brača, sedra se vadila iz obližnjih rijeka dok se opeka izrađivala također u obližnjim mjestima nedaleko Splita.

Dioklecijanova palača nalikuje vojnom logoru – kastrumu, odnosno građena je po uzoru na rimski tabor, ali je bila i carska rezidencija – ljetnikovac. Postojala su četiri ulaza u palaču, tri s kopnene i jedan s morske strane.

Palača je podijeljena u dva dijela: na sjevernom je djelu boravila posluga, vojska i tu se nalazilo skladište, a na južnom je djelu živjela carska obitelj. Dioklecijanova palača predstavlja nacionalno i svjetsko dobro te je važno svjedočanstvo kulturne tradicije i civilizacije.

Autor: S.Š.

Kategorija: Dalmacija Tagovi: Carstvo, Jadransko more, Palača, Znamenitosti

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Pratite nas na Fejsu! :-)

Novo

Tunel-Gric

Tunel Grič u Zagrebu

Eisriesenwelt

Eisriesenwelt – najveća ledena špilja na svijetu

rovaniemi

Rovaniemi – grad studenata i djeda Božićnjaka

Monschau

Monschau – popularni njemački grad bez javnog prijevoza

kanjon-vintgar

Kanjon Vintgar u Sloveniji

Info | Kontakt | Marketing

Copyright © 2010.–2022. Informativka. Sva prava pridržana.