Ne znamo koliki ste ljubitelj orijentalnog i egzotičnog svijeta, no ako baš ne volite istok i njihovu “Tisuću i jednu noć”, tada ćete zasigurno biti oduševljeni arhitekturom tog dijela svijeta, za koju je malo reći kako je posebna. Naime kad malo bolje pogledamo teško je izdvojiti neku od građevina u orijentalnom dijelu svijeta koja će vas više oduševiti.
Kad pričamo o nevjerojatnim arhitektonskim zdanjima koja izazivaju oduševljenje ljudi diljem svijeta, tada zasigurno moramo spomenuti čuvenu Plavu džamiju, odnosno Ahmediju koja se nalazi u Istanbulu te koja svake godine privuče veliki broj turista koji se jednostavno ne mogu dovoljno nagledati njezine ljepote i čarolija koje je okružuju.
Izgradnja Plave Džamije trajala je sedam godina, a s izgradnjom je započela 1609. godine. Samu izgradnju je naručio sultan Ahmed I., dok ju je projektirao Mehmed Aga. Danas kad pogledate radi se o nevjerojatnoj građevini koja se sastoji od šest minareta, a koji se na veličanstven način uzdižu iznad Mramornog mora, Zlatnog roga i Bospora.
Džamija je četverokutnog tlocrta, ima troja vrata od kojih se glavna i najveća vrata otvaraju na veliko dvorište. Visina glavne centralne kupole iznosi 43 m te ima promjer 33,4 m. Sadrži 260 prozora, a nacrt se temelji na dvostoljetnoj arhitektonskoj tradiciji osmanskih džamija i Bizantskih crkvi.
Istražimo li malo povijest ove krasne građevine, možemo saznati kako je nakon okončanja rata Osmanlija protiv Perzije, sultan Ahmed I. odlučio izgraditi veliku džamiju, koja je za razliku od prijašnjih džamija koje su se plaćale ratnim plijenom, financirala iz državne blagajne.
Izgradnja je započela na mjestu nekadašnje Konstantinove palače 1609., a svečano je otvorena 1617. godine molitvom sultana u državnoj loži. Međutim posljednji radovi su ipak bili dovršeni za vrijeme njegova nasljednika Mustafe I.
Danas je to jedan od najposjećenijih povijesnih tragova čija je unutrašnjost ukrašena s preko 20.000 ručno izrađenih keramičkih pločica s preko 50 raznih oblika tulipana. Donje pločice su tradicionalnog dizajna, dok su gornje napravljene u prikazu cvijeća, voća i čempresa. Same pločice su izrađene pod nadzorom lončarskog majstora Kaşıcı Hasana i Mustafe Mersin Efendije iz Avanosa.
Što više pričati nego da dođete i osobno se uvjerite u pravu ljepotu nekadašnje arhitekture koja i danas stoji veličanstveno kao svjedok nekadašnjim vremenima kada su vladali sultani.
Mirjana Sopic kaže
Sveta Sofija bila je pravoslavna crkva prije nego što je pretvorena u džamiju, inače lijepa je u oba slučaja.