U zapadnom dijelu Tihog oceana, u otočju Mikronezije, smjestila se jedna od najmanjih država na svijetu – Republika Nauru. Veličine je samo 21 četvornog kilometra, što je čak jedan kilometar manje od kvadrature otoka Vira. Iako je ova država veća samo od Vatikana i Monaka, najmanja je republika na svijetu. Nema glavnog grada, jer nema gradova uopće, ali se glavnim gradom smatra Yarun, što je službeno okrug.
Republika Nauru koraljni je atol nastao iznad ugaslog vulkana. Zbog toga je bio bogat fosfatima, što je omogućilo glavnu gospodarsku aktivnost ovoga mjesta. U 20. stoljeću crpilo se rudarenjem i izvozom fosfornih minerala i gotovo potpuno uništilo otok koji je danas čak 80% devastiran. Rudarenjem su uništene i brojne biljne i životinjske vrste, a ljudi naseljavaju tek priobalnu nizinu na južnoj i zapadnoj strani otoka.
Povijest otoka Nauru
Nauru je otok kojeg su Mikronežani i Polinežani naselili prije 3,000 godina. 1888. godine prisvojili su ga Nijemci, a od njih ih je, nakon Prvog svjetskog rata, preuzelo Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija i Novi Zeland. 1942. otok su osvojili Japanci, a nakon poraza u Drugom svjetskom ratu, ponovo ga preuzeli UK i Commonwealth. Tek je 1968. godine Nauru stekao svoju samostalnost.
Iako je otok vrlo malen, ima svoju željeznicu. U šezdesetima je ova otočna država bila jedna od najbogatijih na svijetu, što su mogli zahvaliti rudarenju fosfata. Na žalost, do kraja 20. stoljeća to je posve uništilo prirodni svijet, a onda i gospodarstvo otoka. Nekad jedna od najbogatijih država, nakon uništenja rudarenjem postala je jedna od najsiromašnijih, sa čak 90% nezaposlenih, što je dovelo do velike korupcije.
2001. godine Australija je ponudila Nauruu da za novac bude njihov centar za procesuiranje otpada, što su otočani morali prihvatiti. Danas jedino što malobrojnim turistima može ponuditi je koraljni greben na kojem stoji, ali bez puno biljnog i životinjskog svijeta, uništenog rudarenjem.
Život na Nauruu
Budući da je većina otoka uništena, zajedno sa florom i faunom, jedino što na njemu uspijeva su palme kokosa, smokve i hibiskusi. Od životinja prevladavaju tek kukci i ptice. Ipak, Nauru se može dičiti prekrasnim plažama i tropskom klimom. Budući da je atol, ima podmorje i koraljne grebene zanimljive roniocima, a na površini se mogu vidjeti izbočine vapnenca. Ipak, turizam na otoku nije razvijen. Jednostavno nema ponudu ni mogućnosti koje bi mogle i privući turiste i zadovoljiti njihove potrebe.
U Nauruu živi tek 10 000 ljudi, za koje se na otoku ne uspijeva uzgojiti ni dovoljno hrane, kamoli nešto više. Zbog toga se ona mora uvoziti iz Australije. Zanimljivo je da je Nauru na vrhu zemalja svijeta s najviše pretilih ljudi po broju stanovnika. Ima ih preko 71%. Smatra se da je to zbog toga što su ljudi na Južnom Pacifiku ionako skloni debljanju, čemu nije pomoglo ni uvođenje zapadnjačkog načina hranjenja i kuhanja na masnoći, za razliku od njihove tradicije jedenja sirove ribe i plodova prirode.
Autor: V.B., PHB/Shutterstock
Odgovori