
Foto: Flickr, boris_licina
Sjeverni Velebit proglašen je nacionalnim parkom 1999. godine, ponajviše zbog bogatog biljnog i životinjskog svijeta te raznolikosti krških fenomena. Površina samog parka iznosi 109 km2. Za Velebit možemo reći da obiluje velikim brojem biljnih vrsta kojih ima oko 2700, dok u samom nacionalnom parku možemo pronaći njih oko 1500.
U nacionalnom parku možemo naći mnoštvo biljnih vrsta koje se kreću od submediteranskih do visokoplaninskih. Možemo primjetiti endeme kao što su hrvatska sibireja i velebitski zvončić.
Što se tiče šuma, možemo izdvojiti hrast medunac i bijelu grabu koji rastu na jugoistočnoj strani parka. Te šume zauzimaju velika područja južnog dijela Velebita. Na sjevernom Velebitu možemo primjetiti neke od najočuvanijih šuma smreke kao npr. vlažni tip smrekove šume najviše razvijenoj na Štirovači, pretplaninski s čopocem i gorska smrekova šuma s milavom.
Što se tiče životinja koje ovdje obitavaju, treba izdvojiti mrkog medvjeda, risa, vuka te divlju mačku. Na području parka živi i endemična vrsta, velebitska gušterica, koja uglavnom obitava na stijenama, liticama i drugim kamenim podlogama.
U parku živi i velik broj ptica od kojih svakako moramo izdvojiti velikog tetrijeba kao simbol Velebita te najveću kokošku pod imenom “pivac”. Također se da primjetiti puno leptira, čak 115 vrsta.
Osim bogatog biljnog i životinjskog svijeta koji je zaista raznovrstan, u parku imamo priliku vidjeti čitav niz zanimljivih prirodnih tvorevina poput stanova, vrela, lokava, šterni, crkvica, kapelica i bunara koje svjedoče o bogatoj povijesti ovih prostora. Naime, tragovi čovjeka vuku se još od doba paleolita kada su prvi poznati stanovnici bila Ilirska plemena Japodi i Liburni.
Sjeverni Velebit je poznat po strogim rezervatima Hajdučki i Rožanski kukovi, Lukinoj jami poznatoj kao jednoj od najdubljih na svijetu, botaničkom vrtu “Visibaba” s nalazištem endemične hrvatske sibireje, šumskom rezervatu Borov vrh, botaničkom rezervatu Zavižan-Balinovac-Velika kosa te Velebitskom botaničkom vrtu i posebnom rezervatu šumske vegetacije Štirovača, koji se nalazi na jugu.
Park je poznat po brojnim stazama koje se međusobno presjecaju, a najpoznatija među njima je svakako Premužićeva staza. U parku se mogu primjetiti mnoge ruševine stočarskih stanova, suhozidi i kuće koje svjedoče o prošlim vremenima kada je na ovom području živio puno veći broj ljudi nego danas.
Sjeverni Velebit je jedinstvena prilika da uživate u čarima netaknute prirode.
Nacionalni parkovi Hrvatske: Brijuni, Kornati, Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak, Sjeverni Velebit.

Foto: Flickr, boris_licina
Odgovori