Nacionalni park Kornati jedan je od posebnih prirodnih pojava koja se može naći unutar granica Lijepe Naše. Kornati čine veći dio grupe otoka Kornati u srednjem dijelu Jadrana zapadno od Šibenika. Kad govorimo o Kornatima, trebamo znati da kopneni dio parka čini tipičan krški teren od karbonatnih stijena, uglavnom vapnenca, iz čega proizlazi velik dio krških fenomena kao što su pukotine, šupljine, ponikve te korozivni i abrazivni oblici stijena.
Kornati su poznati i po zanimljivoj geomorfologiji, velikoj razvedenosti obalne crte te pogotovo biocenoze morskog ekosustava. Površina Kornata danas iznosi oko 220km2 i uključuje ukupno 89 otoka, otočića i hridi s približno 238km obalne crte. Moramo napomenuti kako pored relativno velikog broja otoka, kopneni dio parka čini manje od 1/4 ukupne površine, dok je sve ostalo morski ekosustav.
Kad gledamo malo dalje u povijest, moramo reći kako velika udaljenost od obale, bogatstvo morskog prostora, gusarski prepadi kroz povijest i dobro sklonište za vrijeme nevremena, čine Kornate gostoljubivim, ali ujedno i negostoljubivim područjem.
Prvi tragovi koji se nalaze na Kornatima svjedoče o prisutnosti čovjeka na ovom mjestu već u neolitiku. Prva veća kolonizacija bilježi se u vrijeme Ilira za koje su bile specifične male četvrokutne nastambe.
Treba napomenuti kako se i samim Rimljanima činila zanimljiva ideja da se nasele na ovom teritoriju. Od bitnijih nalazišta, a pogotovo onih koji svjedoče o rimskoj kolonizaciji, velik dio njih nalazi se uglavnom ispod mora kao što je pristanište u Piskeri i Spinatama te solana u Spinatama.
Smatra se da je vrijeme Bizanta ostavilo najdojmljiviju građevinu, a to je utvrda Tureta koja se po arhitekturi svrstava u graditeljstvo kasne antike i ranog srednjeg vijeka. Za utvrdu se pretpostavlja da je imala vojnu svrhu osiguravanja i kontrole plovidbu, tada ne biste vjerovali, ali poprilično nesigurnim Jadranskim morem.
Osim bogate povijesti i kulturnih spomenika, jedna od upečatljivijih pojava na Kornatima su klifovi koji se nalaze na nizu otoka Donjih Kornata i gledaju prema otvorenom moru. Te zanimljive prirodne pojave smatraju se krunama od čega i dolazi ime Kornati. Najviši kornatski klifovi su na otoku Klobučaru (80m), na Mani (65m) i Rašipu velom (64m). Podmorski nastavci klisura dosežu i do 100m dubine. Malo je reći kad kažemo da se radi o dragulju kojeg je stvorila majka priroda.
Foto: Sporky/Wikimedia
Odgovori