Eolski otoci, mjesta grčke i rimske mitologije

Grčka i rimska mitologija odlučile su udružiti snage i pokazati svu svoju raskoš u neposrednoj blizini sjeveroistočne obale Sicilije. Eolski otoci još su jedan adut Italije koji očarava osebujnim krajolikom i zanimljivom kulturom. Ovdje se prirodna i umjetna čuda kreću od drevne citadele Lipari akropolom sve do prekrasne obale Vulcana u crvenoj, oker i žutoj boji.

Arheološki muzej u Lipariju, Strombolicchio i svjetionik s konjskim glavama te noćni izleti uz Stromboli i Dolini čudovišta dio su bogate ponude u kojoj može uživati svaki turist kao i lokalno stanovništvo.

Zaljev Fumarole sa stjenovitim formacijama i crvenim plažama jedna je od glavnih i najposjećenijih lokacija na otocima. Dolazak na otoke je moguć brodom, trajektom te hidrogliserom iz Milazza, Sicilije ili Napulja. Najbolji periodi za dolazak su u proljeće i jesen.

Eolski otoci danas su rijetko naseljeni, a među njih se ubrajaju Lipari, Panarea, Salina, Vulcano, Stromboli, Filicudi i Alicudi. Stromboli i Vulcano se izdvajaju zahvaljujući tome što predstavljaju arhetipove različitih tipova erupcije koje se proučavaju dulje od 200 godina.

Svaki putnik koji se ne želi zadovoljiti zadržavanjem na jednom mjestu, preporuča se odlazak na Lipariju, otok poznat kao mjesto bijelih pješčanih plaža i mora u blijedo-plavoj boji. Plutajući plovučac prekriva plaže Liparija.

Nakon Liparije tu je i otok Saline sa prekrasnim kaparima, svježom ribom i mirom koji pruža ovaj vrtni otok. Zaljev Fumarole poznat je po vodi grijanoj mjehurućima sumporne pare koja zapljuskuje vulkanske crne plaže.

Otok Panarea s podvodnim stijenama i stejnoviti Filicudi s bazaltnom obalom, ponose se svojim drevnim nastambama, dok Alicudi najudaljeniji od svih otoka, pruža panoramski pogled i netaknut način života.

Eolski otoci više su puta poslužili kao inspiracija za snimanje brojnih filmova. Rossellinijev film Stromboli iz 50-ih godina 20. stoljeća bio je nadahnut istoimenim vulkanom, gdje učestale erupcije još uvijek odašilju rastopljenu lavu niz obilježene stijene.

Autor: S.Š.