Buenos Aires i opuštanje uz ritmove tanga

Grad Buenos Aires što na hrvatskom znači “Dobar zrak”, službeno Ciudad de Buenos Aires ili Ciudad Autónoma de Buenos Aires, glavni je grad Argentine nazvan po svetištu Nostra Signora di Bonaria u Cagliariju na Sardiniji.

Grad je prvi put bio naseljen 1536. godine, ponovo je bio utemeljen 1580. godine, a 1816. godine stekao je potpunu neovisnost. Buenos Aires slovi kao jedan od najznačajnijih velegradova u Južnoj Americi. Muzeji, galerije, kazališta i biblioteke te ostale institucije svjetskog ranga smještene su upravo u tom gradu.

Arhitektura Buenos Airesa proizvod je različitih nacija proizašlih iz nacionalnih kultura imigranata. Isprepliću se razni stilovi, od akademizma ili Art Decoa preko neogotike, neobaroka, do suvremenih staklenih nebodera ili autohtonih stilova.

Arhitektura je najčešće bogato ornamentizirana i po nekim elementima podsjeća na metropole poput Barcelone, Madrida ili Pariza.

Ples koji je tamo nastao početkom i sredinom 20. stoljeća točnije u Avenidi Corrientes, arterija je s nekim od najznačajnijih teatara. Neka od kazališta koje turisti rado posjećuju su: Teatro Colón, Teatro General San Martín, Teatro Alvear, Teatro Regio, Teatro Sarmiento i Teatro de la Ribera.

Značajne kulturne institucije su i Teatro Nacional Cervantes, Centro Cultural Recoleta, Centro Cultural General San Martín, Teatro Maipo i veliki broj nezavisnih kazališta po cijelom gradu.

Zvukovi tanga mogu se čuti po cijelome gradu, osobito nedjeljom u četvrtima San Telmo i La Boca, a u gradu se također organizira i Dan tanga negdje sredinom prosinca. Danas postoje mnogi plesni stilovi tanga.

Tu naravno mislimo na Argentinski tango, Urugvajski tango, tango za plesne dvorane (američki i međunarodni stilovi), Finski tango i starinski tango. Tango se može plesati cijelu noć na specifičnim mjestima za izlaske zvana Milongas.

Buenos Aires je živ grad koji se ubraja među najljepše gradove svijeta s arhitekturom koja kombinira utjecaje Madrida, Pariza i Barcelone, a njegovi su građani izrazito ponosni na svoju kulturnu baštinu, književnost, povijest i liberalne stavove.

Autor: S.Š.