Uputite li se morskim putem duž zapadnoistarske obale naići ćete na otočje Brijuni, odnosno na skupinu od 14 otoka i otočića. Najrazvedeniji od njih su otoci Veliki Brijun i Mali Brijun.
No niti ostali otočići Sv. Marko, Gaz, Okrugljak, Supin, Supinić, Galija, Grunj, Vanga (Krasnica), Pusti (Madona), Vrsar, Sv. Jerolim i Kozada nisu zanemarivi s obzirom da je i njihova obala niska, kamenita i ono što je najvažnije lako pristupačna.
Godine 1983. godine Brijuni su proglašeni nacionalnim parkom. Brijunsko podmorje obiluje mnogim životinjskim i biljnim vrstama, a česti posjetitelji koji povremeno navrate i obiđu ovaj predivni akvatorij su dupini i kornjače.
Periske (Pinna nobilis) i prstaci (Lithophaga lithophaga) su također prisutni, a to su ujedno i zakonom zaštićene morske vrste koje će radoznali ronioci moći vidjeti ukoliko zarone u ne tako velike dubine.
Na Brijunima su živjeli mnogi narodi od kojih su najpoznatiji Histri po kojima je današnja Istra dobila ime. Kelti i Rimljani također nisu zaobišli Brijune, a zahvaljujući raznolikosti naroda koji su tamo obitavali na otočju su otkrivene mnoge povijesne značajke, a neke od njih su rimski ladanjski dvorac, Bizantski kastrum i bazilika Sv. Marije.
Kao i povijesni ostaci koji čine ovo otočje posebnim, tako i priroda daruje svoj poseban značaj Brijunima. U tom području zapisano je da postoji čak 700 vrsta raslinja od kojih je najpoznatija 1.600 godina stara maslina koja još uvijek daje plodove.
Od plodova se naravno proizvodi vrhunsko maslinovo ulje. Projekcija krošnje iznosi 22 x 8 metara i visoka je 6 metara. Brijuni su zbog svoje ljepote i mediteranske blage klime poznati i kao raj na Zemlji.
Autor: S.Š., Foto: Igor Karasi/Shutterstock
Odgovori