Svi smo imali priliku čuti o velikim bogovima iz grčke mitologije, koji su dijelili pravdu kako na na nebu tako i na zemlji među nama smrtnicima. O velikim bogovima i božicama imali smo priliku čuti iz brojnih djela koja su nastajala kroz povijest kao što su Homerova “Ilijada i Odiseja”, Heziodova “Teogonija” te “Poslovi i dani”.
Grčka mitologija se zapravo sastoji od legendi (mitova) o bogovima i herojima sa uporištem u vjerovanju starih Grka. Grčki bogovi izgledali su kao ljudi sa svim svojim vrlinama i manama, a jedina razlika između njih i ljudi bila je u tome što su bogovi bili besmrtni, više-manje neranjivi te sposobni postati nevidljivi i putovati brzinom svjetlosti. Uglavnom sve uobičajene karakteristike za jednog boga ili božicu.
Osim svojih velikih moći, oni su imali svoje mane, a znalo se čak pričati kako su se voljeli družiti s besmrtnicima te čak i pariti, kad bi nastao polubog, kao što su bili Herkules, Ahilej, Perzej. Svi su oni bili smtrnici sa malom dozom onog božanstvenog, koja je bila dovoljna da bi se isticali, odvajali od drugih ljudi među kojima su živjeli.
Unutar grčke mitologije vidljiva su dva načina za dolazak na život, dijeljenje (Geja, Nikta) te parenja (Hiperion, Zeus). Priča se kako prva božanstva nastaju od Kaosa, no nakon Geje sva božanstva koja su nastala dijeljenjem imaju negativni predznak poput smrti i u većini slučajeva potječu od Nikte, stoga se nikad ne kombiniraju s božanstvima nastalim parenjem.
Svi znamo da je Zeus s bogovima i božicama živio na Olimpu. Ali koji su to zapravo bili bogovi i božice koji su nekada krojili sudbinu čitavog svijeta?
Zeus, gospodar neba i zemlje, bog groma, munje i oluje; Afrodita, božica ljubavi, ljepote, požude i spolnosti; Apolon, bog medicine, streličarstva, proroštva, glazbe, sunca i kolonizacije te muške ljepote; Ares, bog rata i bojne vreve, ujedno je simbol hrabrosti, silovitosti i junačke snage; Artemida, božica mjeseca, zvijeri i lova, zaštitnica djevojaka, božica svadbe i poroda; Atena, božica civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije i obrta, Demetra, božica zemlje, ratarstva, plodnosti te žita; Dioniz, bog plodnosti zemlje, vegetacije, vina i žena; Had, bog podzemnog svijeta; Heba, božica mladosti, vrčonoša bogovima na Olimpu; Hefest, bog kovač, zaštitnik obrtnika, kipara, metalurga i vatre; Helije, bog sunca; Hera, Zeusova žena i sestra te vrhovna starogrčka božica i božica braka; Hermes, glasnik bogova, zaštitnik putnika i lopova, pastira, pjesnika, atletičara i trgovaca; Perzefona, Demetrina kći, Hadova žena; Posejdon, bog mora, vode i vladar potresa.
Odgovori